Mapa weba
HR GB
Modernizacija željeznica
Unutarnja plovidba
Cestovni promet
Zračni promet
Priprema projekata
Tehnička pomoć
Strukturni fondovi Strukturni fondovi

Potpisan 21 ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz fondova EU u vrijednosti 76,7 milijuna kuna

21. studeni 2014.

U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture danas je održano potpisivanje 21 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, ukupne vrijednosti od 76,7 milijuna kuna koji će se sufinancirati iz fondova Europske unije kroz Operativni program Promet 2007.-2013. Radi se o sredstvima koja će biti uložena u izradu pripremne dokumentacije i to prvi puta za projekte u cestovnom, pomorskom, zračnom i regionalnom prometu kojima će tvrtke u nadležnosti Ministarstva, lučke uprave, zračne luke i županijske uprave za ceste moći aplicirati projekte za gradnju prometne infrastrukture prema fondovima EU.

Riječ je o izradi studija izvodljivosti za projekte izgradnje obilaznica, trajektnih pristaništa, ulaganja u bolju povezanost otoka s kopnom te projekte ulaganja u signalizaciju za sigurnost prometa. S ovim projektima tvrtke Hrvatske ceste, Autocesta Rijeka – Zagreb, zračne luke Dubrovnik i Zadar, Lučke uprave Rab, Pula i Dubrovnik, Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije te Županijska uprava za ceste Međimurja pripremaju ulaganja gradnje, dogradnje i modernizacije prometnica, luka i cestovno-željezničkih prijelaza upravo na područjima gdje treba rješavati probleme gustoće prometa, dizati sigurnost u prometu te ulagati u kvalitetnije povezivanje naših otoka s kopnom.

„Izrada upravo ovakve pripremne dokumentacije prvi je korak i nužan preduvjet za apliciranje tih projekata za sufinanciranje iz fondova EU, a cilj je povećati kvalitetu pripremljenosti projektnih prijedloga i osigurati stratešku bazu projekata za razvoj prometnog sektora za programsko razdoblje 2014.-2020.“, rekao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić prilikom predstavljanja 21 ugovora i ponovio kako će sektor prometa u 2014.-2020. na raspolaganju imati 1,8 milijardi eura, od čega 1,3 milijarde iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i 456 milijuna eura iz CEF-a.
U području cestovnog prometa je 12 projekata. Hrvatske ceste pripremaju 10, a Autocesta Rijeka-Zagreb dva projekta. Za njih prethodno valja izraditi studije izvodljivosti za koje su upravo potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava. Ovih je 12 ugovora za izradu studija izvodljivosti ukupno vrijedno 18,36 milijuna kuna.

Dva projekta kojima je cilj zadržavanje života na otocima putem integriranog prometa luka i cesta

Radi se o Studiji izvodljivosti za otok Korčula - Pelješac – kopno: gradnji nove luke Korčula, te spojne ceste od luke do glavne otočke ceste D414; gradnji nove trajektne luke Orebić sa spojnom cestom do glavne otočke ceste D414 te obnovi pojedinih dionica D414 i gradnji obilaznica naselja. Obnovom luka i prometnica postići će se bolje povezivanje otoka s kopnom, dati potpora regionalnom i turističkom razvoju, te otkloniti uska grla u prometu i tako povećati sigurnosti svih sudionika u prometu. 

U drugom se radi o Studiji izvodivosti za otok Hvar – kopno: Projekt se sastoji od obnove i premještanja postojeće otočke ceste D116 između Sućurja i Poljica u duljini od 38 km, te rekonstrukcije dijela trajektnih luka Sućuraj i Stari Grad rekonstrukcije katamaranskog pristaništa u Jelsi. Obnovom luke i prometnice postići će se bolje povezivanje otoka s kopnom, dati potpora regionalnom i turističkom razvoju, te otkloniti uska grla u prometu i tako povećati sigurnosti svih sudionika u prometu. Radi se o Studiji izvodljivosti za Porečku zaobilaznicu koja će preuzeti funkciju današnje županijske ceste ŽC5080 koja prolazi samim centrom grada i povezuje gradske aglomeracije Novigrad, Poreč i Vrsar međusobno kao i sve njihove turističke kapacitete. Zaobilaznica grada Poreča izvodi se u III dionice, od koje su prve dvije izgrađene. Predmet ove Studije izvodivosti je III. Dionica Vrvari - Bijela uvala, duljine oko 4 km. Projektom je predviđena izrada studije opravdanosti za projekt zaobilaznice grada Vodica u duljini oko 5,1 km , kojim bi se izmjestio promet koji danas ide kroz grad. Naročito tranzitni promet čime bi se osigurala bolja povezanost na području Šibensko-kninske županije, omogućujući daljnje financiranje iz EU fondova. Realizacijom projekta za koji se sada radi studija opravdanosti smanjilo bi se prometno opterećenje kroz grad, naročito u ljetnim mjesecima, poboljšale veze s otocima (veza na brodsku liniju Vodice-otok Prvić-otok Zlarin-Šibenik), povećala zaštita okoliša s posebnim osvrtom na zaštitu od buke i onečišćenja zraka i povećala sigurnost prometa. Radi se o Studiji izvodljivosti za Obilaznicu Petrijevaca. Postojeća trasa državne ceste prolazi središtem općinskog naselja Petrijevci. Kombinacija teškog prometnog opterećenja, loši tehnički elementi prometnice uz prisustvo biciklističkog i pješačkog te lokalnog prometa dovodi do smanjenja razine sigurnosti sudionika u prometu što rezultira učestalošću prometnih nesreća, smanjenju nivoa služnosti prometnice uz značajne štetne utjecaje na okoliš. Planiranim zahvatom zaobilazi se građevinsko područje, stvaraju se povoljni uvjeti prometovanja na trasi državne ceste te smanjuju negativni utjecaji prometa na centralnu zonu naselja Petrijevci. Radi se o Studiji izvodljivosti za Obilaznicu Nedelišća i Pušćina. Najkritičnije dionice postojeće trase su naselja Nedelišće i Pušćine s potpunom obostranom stambenom izgrađenošću i velikim brojem pretežito kućnih priključaka. Kombinacija teškog prometnog opterećenja, biciklistički i pješački te lokalni promet dovode do smanjenja razine sigurnosti učesnika u prometu, učestalošću prometnih nesreća, smanjenju nivoa služnosti prometnice. Planiranim zahvatom zaobilazi se naseljeno i građevinsko područje, stvaraju se povoljni uvjeti prometovanja na trasi državne ceste te smanjuju negativni utjecaji tranzitnog prometa na centralne zone naselja. Projekt predviđa izradu studije opravdanosti za Obilaznicu Dicma. Izgradnjom obilaznice omogućit će se sigurnije i brže odvijanje prometa državnom cestom u smjeru Splita, odnosno Knina. Državna cesta D1 na području Splitsko - dalmatinske županije prolazi kroz područje općine Dicmo. Radi se uglavnom o tranzitnom prometu iz unutrašnjosti zemlje prema obali i obrnuto, a taj promet se znatno povećava tijekom turističke sezone. Obilaznicom Dicma tranzitni promet bi se preusmjerio izvan naselja, čime bi se postigla povećana sigurnost u prometu, skratilo vrijeme putovanja i doprinijelo zaštiti okoliša smanjenjem razine buke, kao i smanjenjem onečišćenja zraka. Projektom je predviđena izrada studije opravdanosti za spojnu cestu D403 od čvora Škurinje do luke Rijeka koja bi osigurala vezu Mediteranskog koridora s lukom Rijeka osiguravajući na taj način razvoj multimodalne platforme, čime bi se utjecalo na razvoj grada Rijeke i cijele regije, kroz poboljšanje povezanosti i dostupnosti, i to gradske, zatim povezanosti prema, u, i iz riječke aglomeracije, regionalne i međunarodne na kopnu i moru, te s otocima povećavajući time teritorijalnu koheziju.
  Projekt predviđa izradu studije opravdanosti za Istočnu veznu cestu Slavonskog Broda koja je s jedne strane direktan spoj na DC 514 odnosno na osnovnu cestovnu mrežu RH (TEN-T , AC Bregana - Zagreb - Lipovac ), a s druge strane na riječnu luku Sl. Brod, definiranu kao osnovnu luku unutarnjih plovnih putova, lokaciju planiranog budućeg mosta preko Save i granični prijelaz sa BiH omogućujući razvoj multimodalnosti, te poboljšanje regionalne i međunarodne (RBiH) dostupnosti i povezanosti. Radi se o Studiji izvedljivosti ceste Dubrovnik - granica Crne Gore. Postojeća cestovna mreža Dubrovačkog primorja te prema Crnoj Gori ne pruža pravu razinu usluge korisnicima zbog dotrajalosti kolnika, neodgovarajućih prometno – tehničkih karakteristika, velike izgrađenosti uz postojeću prometnicu uslijed čega dolazi do problema u području sigurnosti prometa, oštećenja nastalih u ratnim razaranjima. Cilj projekta je osigurati kvalitetno prometno povezivanje područja Dubrovačko - neretvanske županije s ostalim dijelovima zemlje i susjednim državama primjenom EU politika, Strategija, Schengenskih uvjeta sigurnosti.
 
Dva projekta Autoceste Rijeka-Zagreb: Cilj projekta je izraditi studiju izvodljivosti koja uključuje analizu troškova i koristi te studiju utjecaja na okoliš za projekt „Masterplan za razvoj prometne infrastrukture na relaciji autoceste Zagreb – Karlovac” kao preduvjet za razvoj regije kako bi se povećala kvaliteta pripremljenosti projekta za prijavu za sufinanciranje iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. - 2020. Projekt će se provoditi do kraja prosinca 2015. godine.
Opravdanost: Najprometnija dionica u RH i sastavni dio Mediteranskog koridora unutar TEN-T prometne mreže. Povezuje koridore EU s JI Europom i predstavlja ključni koridor prema Istri i Dalmaciji. Projektom će riješiti ključna pitanja koja se odnose na regionalno i lokalno povezivanje, javni prijevoz, uska grla, okolišna pitanja i stvoriti preduvjete za jačanje gospodarstva kroz prilagodbu potrebama i projektima JLS na dionici.
 
U pomorskom prometu je 7 projekata za koje valja izraditi studije izvodljivosti ukupno vrijedne 16,63 milijuna kuna, nositelj projekata su lučke uprave i Uprava za pomorstvo Ministarstva:
  Projektom izgradnje novog trajektnog pristaništa Drvenik se planira izmještanje trajektnog prometa iz današnje pozicije u mjestu Drvenik na sigurniju lokaciju izvan naselja i time postiže veća sigurnost prometa plovila i ljudi te se ujedno postiže i povećanje prihvatnih kapaciteta u skladu sa prognoziranim vrijednostima. Projekt je predviđen u faznoj izvedbi i u skladu je sa razvojnim planovima i prostorno planskom dokumentacijom. Ciljne skupina koje se adresiraju kroz ovaj projekt su općina Gradac, otok Hvar, otok Korčula, koncesionar, Lučka kapetanija, lokalno stanovništvo, te turisti. Projektom Dogradnja trajektnog pristaništa Stari Grad planirana je dogradnja postojećeg trajektnog pristaništa i povećanje postojećih kapaciteta operativnih obala te povećanje operativnih površina za prihvat i odvijanje prometa. Dogradnja je nužna zbog očekivanog porasta prometa na osnovi planiranog prihvata brodova na kružnim putovanjima i uvođenjem bržih i komfornijih brodova na lokalnim linijama sve u skladu sa prognoznim očekivanjima povećanja prometa. Ciljne skupina koje se adresiraju kroz ovaj projekt su otok Hvar, koncesionar, Lučka kapetanija, lokalno stanovništvo, te turisti. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture izrađuje (Uprava za pomorstvo): Osnovni cilj predloženog projekta je izrada harmoniziranog okvira i smjernica razvoja hrvatskih luka za predstojeće razdoblje do 2030. godine čime bi se revidirali i objedinili postojeći strateški dokumenti i planovi razvoja. Svrha je omogućiti stvaranje cjelovitog, ujednačenog te poslovno uspješnog lučkog sustava županijskih luka Republike Hrvatske, sposobnog da osigura dugoročnu održivost na temelju konzistentne poslovne politike te u skladu sa strateškim interesima Republike Hrvatske.
                                                                                                                                                                                                                                                        
U zračnom prometu su u pripremi dva projekta: Zračne luke Dubrovnik Razvoj i Master plana Zračne luke Zadar: Projekt "Zračna luka Dubrovnik Razvoj" ima za cilj rekonstrukciju i dogradnju Zračne luke Dubrovnik, a u cilju ublažavanja prometne izoliranosti regije i pripreme za Schengensku granicu. Zračna luka Dubrovnik već danas radi na gornjoj granici kapaciteta. Projekt se sastoji od dvije faze: Izgradnje preostalog dijela Pristanišne zgrade koji će se financirati iz financijskog programa 2007.-2013., te druge faze rekonstrukcije uzletno-sletne staze, izmještanje skladišta avio goriva, proširenje platforme, rekonstrukcija staza za vožnju i ostalo – što će se financirati iz programa 2014.-2020.
Vrijednost ovog ugovora je 40,5 milijuna kuna. Radi se o izradi master plana razvoja za narednih više od 20 godina Zračne luke Zadar što je jedan od preduvjeta za kasnije izrade projekata za ulaganja u uzletno-sletnu stazu zračne luke i stajanke, koji bi se također aplicirale prema fondovima EU. Tim ulaganjima Zračna luka Zadar mogla bi raditi u puno kapacitetu, što bi imalo pozitivne učinke na turizam i gospodarstvo regije. Vrijednost ovog ugovora je 832,5 tisuća kuna.
 
Regionalni promet


Osiguranje cestovno željezničkih prijelaza na županijskim i lokalnim cestama Međimurske županije (Županijska uprava za ceste Međimurske županije)

Radi se o izradi studije prihvatljivosti i opravdanosti za osiguranje cestovno-željezničkih prijelaza na županijskim i lokalnim cestama Međimurske županije.

Studija je vrijedna 235,5 tisuća kuna, a njezina izrada bit će prvi korak u procesu osiguranja devet cestovno-željezničkih prijelaza na lokalnim i županijskim cestama Međimurske županije, a koji nisu opremljeni adekvatnom zvučnom i svjetlosnom signalizacijom te opremom (branicima ili polubranicima). Opremanjem prijelaza će povećati sigurnost u prometu i smanjiti broj prometnih nesreća.

Tjedan dana prije potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, 14. studenog 2014. godine, održana je radionica za korisnike, čija je glavna svrha bila educirati korisnike o što uspješnijoj apsorpciji sredstava.
Galerija slika: